Crkva sv. Martina iz 1450. godine, nalazi se na današnjem groblju, mjestu gdje se može pročitati povijest Lošinja. Svećenici koji su nekoć služili u toj crkvi, bili su glagoljaši, a uz to su preuzimali i ulogu notara, te sastavljali mještanima oporuke, ugovore i sl.
Župna crkva Male Gospe i "pjacal" od 1696. - 1775. godine. Crkva je trobrodna, na oltaru su relikvije Sv. Romula i slika rođenja Blažene Djevice Marije.
Čikat; crkvica navještenja Blažene Djevice Marije ( Annunziata ). Izgrađena 1534. godine i proširena 1858. godine. Na mjestu gdje se nalazi dočekivali su se i ispraćali lošinjski jedrenjaci. Danas ako koji brod prolazeći kraj rta Annunziate, zatrubi sirenom na pozdrav, zna se da je kapetan broda Lošinjanin.
Brojne vile austrijske aristokracije
Spomenik Ambrozu Haračiću (1855 - 1916), profesoru pomorske škole i proučavatelju lošinjske klime i flore
Pomorska škola "Ambroz Haračić" u obliku broda s komandnim mostom
Zbirka umjetnina Andra Vida i Katarine Mihičić i zbirka starih majstora Piperata. Sadrži dvadesetak ulja na platnu i akvarela talijanskih, francuskih i nizozemskih slikara iz 17. i 18. stoljeća.
Crkvica sv. Nikole iz 1857. godine posvećena je upravo sv. Nikoli - biskupu zaštitniku mornara i putnika
Spomenik Josipu Kašmanu (1847 - 1925), svjetski poznatom opernom pjevaču, rodom iz Malog Lošinja
Lošinjski miomirisni vrt - rasadnik otočnog ljekovitog bilja u Malom Lošinju. Uz pratnju stručnog vodiča posjetitelji se mogu upoznati sa bogatom florom otoka, ljekovitim svojstvima bilja i kupiti originalan otočni suvenir.
Veli Lošinj
Župna crkva sv. Antuna Pustinjaka prvotno sagrađena 1480. godine, u današnjem baroknom izdanju od 1774. godine. Brojne umjetnine i orgulje graditelja Callida; Vivarini; Majka Božja s djetešcem i svecima; relikvije sv. Grgura
Kula datira iz 1445. godine, podignuta radi obrane luke pred gusarskim nasrtajima s mora. Lik kule je uzet kao motiv na grbu grada Velog Lošinja. Danas je Kula muzejsko - galerijski prostor otvoren za sve posjetitelje Velog Lošinja.
Apoksiomen – antički nalaz neprocjenjive vrijednosti pronađen 1999. godine u moru Lošinja. Riječ je o brončanoj statui atlete u prirodnoj veličini (Apoksiomen), originalnom radu grčkog kipara Lizipa iz 4. st. p. n.e. Kopija statue izložena je u muzejsko - galerijskom prostoru venecijanske kule u Velom Lošinju
Crkva Gospe od Anđela izgrađena 1510. godine., koju su velološinjski kapetani pretvorili u pravu umjetničku galeriju.
Park šuma "Podjavori" s negdašnjim zimovnikom Habsburškog nadvojvode Karla Stephana, danas čuveno klimatsko lječilište
Rovenska: lukobran iz 1856. kao zaštita od olujnih udara bure; kamen temeljac postavio je nadvojvoda Maksimilijan Habsburški
Crkvica sv. Nikole iz 15. stoljeća, pretpostavlja se da su tu počeci nastanka Velog Lošinja
Crkvica sv. Ivana po kojoj je i brdo dobilo ime; panoramski pogled na Veli i Mali Lošinj; izletnička staza do najjužnijeg dijela otoka Lošinja
Lošinjski edukacijski centar o moru - uz multimedijske i interaktivne projekcije, izloške i predavanja možete doznati više o lošinjskom podmorju i koloniji dupina koja tu obitava
Nerezine
Franjevački samostan s crkvom i klaustrom iz 1510. godine, zadužbina je osorske obitelji Kolana Draža. Renesansni zvonik sagrađen je oko 1600. godine. U crkvi je oltarna pala Girolama di Santacrocea i slika "Bogorodice s djetetom" nepoznatog venecijanskog majstora iz 15. stoljeća
Jednobrodna župna crkva Gospe od zdravlja sagrađena je 1877. Na glavnom oltaru nalazi se slika Bogorodice sa sv. Nikolom i sv. Gaudencijem, djelo pripisano Palmi mlađem.
Kaštel osorskog patricija Kolana Draže iz 15. stoljeća
Prvotna župna crkva sv. Marije Magdalene izgrađena 1534. godine
Osoršćica - planinarska ophodnica. Vrh sv. Mikula sa kapelicom, izvanredni vidikovac. Vrh Televrin 589 m, spilja sv. Gaudencija i Vela Jama
Ćunski
Crkva sv. Nikole iz 16. stoljeća, u današnjem obliku iz 1908. godine
Ponad mjesta pretpovijesna gradina
Stari mlin za masline – torać otvoren je za posjetitelje u ljetnim mjesecim
Sveti Jakov
Crkva sv. Jakova na groblju, romanička crkvica s apsidom, koju su 1624. godine povećali tako da su joj sprijeda dodali veću i širu lađu. Taj datum je uklesan glagoljskim slovima Č H I G (=1624) na mramornoj ploči uvrh pročelja.
Župna crkva sv. Marije sagrađena u 19. stoljeću, na glavnom oltaru slika iz 19. stoljeća prikazuje Majku Božju od Ruzarija sa sv. Dominikom, sv. Katarinom Sijenskom i sv. Jakovom.
Osor
Gradski muzej – nekada gradska vijećnica iz 15. stoljeća (ostaci još iz starokršćanskog doba i prije) To je jednokatnica s dubokim trijemom u kojem se nalazi bista osorskog župnika Ivana Kvirina Bolmarčića koji je vodio prva amaterska arheološka istraživanja od 1868 -1881. Na katu je muzej s arheološkom zbirkom prethistorijskih, antičkih i srednjovjekovnih nalaza.
Muzej sakralne umjetnosti – sakralna zbirka smještena u Biskupskoj palači osnovana je 1997. godine s građom iz riznice osorske katedrale.
Katedrala sagrađena 1463 - 1498. godine (smjer S - J). Glavni oltar u baroknom stilu čuvao je relikvije sv. Gaudencija, biskupa i zaštitinika Osora. U crkvi se pored velebne oltarne slike Andrea Vicentina Marijino uznesenje s donatorima i svecima zaštitnicima, slike Palme mlađeg, te ostalog vrijednog inventara, od 1989. godine nalaze i značajna slikarska djela suvremenih hrvatskih slikara koja su umjetnici donirali osorskoj crkvi.
Zvonik katedrale – istočno od crkve – djelo krčkog majstora Jakova Galeta iz g. 1575. U 18. st. Zvonik se pregrađuje, godine 1901. povišen je na visinu koja je i danas očuvana.
Gradske zidine
Crkvica sv. Gaudencija – gotička jednobrodna građevina iz 14. st.
Antikni podni mozaik u crkvi sv. Marije na groblju; te šesterokutna krstionica iz 5. do 6. stoljeća
Osorski perivoj skulptura „Kiparstvo i glazba“ – niz brončanih kipova na temu glazbe. Kipovi su postavljeni tijekom godina održavanja koncerata Osorskih glazbenih večeri obogaćujući Osor djelima značajnih hrvatskih kipara. Tako je ostvaren po mnogočemu jedinstven kipored s reprodukcijama najčuvenijih hrvatskih kipara, poput Ivana Meštrovića, Frana Kršinića, Vanje Radauša, Ivana Rosandića i Belizara Bahorića, te originalnim djelom Marije Ujević posvećenom glazbeniku jakovu Gotovcu.
Unije
Velika kamenica za maslinovo ulje iz 1676. godine s glagolskim natpisom
Crkva sv. Andrije u današnjem obliku iz 1911. godine sa zvonikom iz 1857. godine
Galerija i mlin za masline
Susak
Benediktinska opatija sv. Nikole iz 11. stoljeća, sa velikim raspelom zvano "Veliki Bog" ili po susčanski "Veliki Bouh" iz 12. stoljeća, koji je prema legendi na otok došao s valovima, te su ga benediktinci unijeli u crkvu i više ga se ne može iznijeti.
Mjesno groblje, potpuno izloženo suncu, tako da nadbgrobni spomenici bliješte na suncu
Kušaona vina
Ilovik
Četvrtasta kula iz 1597. godine, sagrađena da bi kontrolirala more i štitila plovidbu od neprestanih uskočkih gusarskih prepada.
Na brdu Straža vide se tragovi obzidane gradine iz brončanog doba
